Na kraju smo još jedne ratarske godine. Za razliku od prethodne, koja se može posmatrati kao rekordna, ova godina je svim poljoprivrednim proizvođačima u Bosni i Hercegovini donijela brojne poteškoće. Ipak, sa sigurnošću se može reći kako su najveće gubitke u proizvodnji pretrpjeli proizvođači kukuruza. O proizvodnim rezultatima, poteškoćima, izazovima i planovima na polju proizvodnje kukuruza razgovarali smo sa predstavnikom Instituta za kukuruz „Zemun polje“, dr Dragišom Lopandićem.
Farmofit: Iza nas je izuzetno teška proizvodnja sezona u ratarstvu. Osim po intenzivnim periodima suše, po čemu ćemo još pamtiti ovu proizvodnju godinu?
dr Lopandić: Protekla, 2021. godina je sa aspekta pogodnosti za ratarsku proizvodnju bila nepovoljna u većini proizvodnih rejona u Bosni i Hercegovini. Osnovni pokazatelj za ovu ocjenu jeste dug sušni period (kombinacija zemljišne i vazdušne suše) tokom ljetnjih mjeseci (juni – avgust). Pored ovog klimatskog faktora, tokom aprila i maja mjeseca imali smo periode hladnog i kišovitog vremena (u aprilu i pojavu snijega), što se negativno odrazilo na početne faze razvoja jarih ratarskih kultura (soja, kukuruz).
Farmofit: Sa druge strane, evidentno je da smo u pogledu zasejanih površina pod kukuruzom imali jednu od najznačajnijih proizvodnih godina. Koja područja u BiH su ostvarila najbolje proizvodnje rezultate?
dr Lopandić: Ove proizvodne godine prinosi kukuruza bili su veoma varijabilni – od visokih do izuzetno niskih u odnosu na višegodišnje prosjeke. U zavisnosti od količina padavina i visine dnevnih temperatura vazduha, kao i mehaničkog sastava zemljišta i prinosi zrna su varirali. Proizvodna područja pored rijeka (Sava, Drina, Bosna, Una i dr.) su dala dobre prinose, koji su iznad višegodišnjeg prosjeka. Međutim, na zemljištima lošijeg mehaničkog sastava sa plitkim orničnim slojem (šljunkovito-skeletna, jako pjeskovita i sl.), uz sušne periode, prinosi su bili izuzetno niski – 2-4 t/ha (dijelovi Semberije, Posavine, Lijevče polja i dr.).
U zavisnosti od agroekoloških uslova na pojedinim lokacijama kukuruz je ostvario različite rezultate
Farmofit: Institut za kukuruz “Zemun polje” lansirao je ove sezone na tržište nekoliko novih hibrida kukuruza. Iako nije referentna godina za sumiranje rezultata, da li su novi hibridi pokazali bolje osobine od standardnih linija?
dr Lopandić: Institut za kukuruz „Zemun Polje“ i kompanija Rapić, kao ovlašteni zastupnik i uvoznik ZP sjemena za tržište Bosne i Hercegovine su na početku ovogodišnje prodajne sezone bh tržištu ponudili, uz standardne komercijalne ZP hibride kukuruza i 5 najnovijih ZP hibrida: ZP 457, ZP 4567, ZP 5550, ZP 5601 i ZP 6263. Prethodno su ovi hibridi prošli proceduru registracije na sortne liste Republike Srpske i Bosne i Hercegovine.
Dosadašnji rezultati ovogodišnjih demonstracionih ogleda sa ovog područja, kao i informacije koje dobijamo od poljoprivrednih proizvođača koji su ih sijali na svojim parcelama, ukazuju da su po produkcionim osobinama novi hibridi na nivou svojih prethodnika, pa i bolji (ZP 457 u odnosu na ZP 427 i ZP 434, ZP 5601 u odnosu na ZP 555 ili ZP 6263 u odnosu na ZP 606 i ZP 666). Ovakva testiranja nastavljamo i sljedeće godine kako bismo dobili što potpuniju ocjenu njihove adaptabilnosti (prilagodljivosti) na različite agroekološke uslove proizvodnje.
Nove linije hibrida pokazale odlične rezultate
Farmofit: Sjetva ozimih žitarica ulazi u svoju poslednju fazu. Šta nam govore informacije sa terena?
dr Lopandić: Informacije sa terena ukazuju na povećani interes proizvođača za sjetvu ozimih strnih žitarica (prvenstveno pšenica). Procjena je da će se ove jeseni zasijati veće površine pod ozimim žitima iz sljedećih razloga:
- stimulativne otkupne cijene za merkantilnu pšenicu i povoljni berzanski trend u pogledu kretanja cijena u narednom periodu;
- manja ulaganja u proizvodnju u odnosu na kukuruz (posebno za mineralna đubriva);
- rezultat proizvodnje u nepovoljnoj godini (suša) je sigurniji u odnosu na kukuruz.
Farmofit: S obzirom da smo imali jednu od najuspješnijih i najtežih proizvodnih sezona jednu iza druge, možemo li govoriti o naučenim lekcijama i na šta bi ratari u budućnosti trebali da obrate posebnu pažnju?
dr Lopandić: Ovu 2021. godinu, kao što smo ranije istakli, karakteriše generalna nepovoljnost za proizvodnju, sa aspekta vremenskih uslova. Manji broj proizvodnih mikro rejona se može pohvaliti sa dobrim prinosima kukuruza i soje. Poljoprivrednici koji su imali mogućnost da primjene navodnjavanje su ostvarili rezultate na nivou prošlogodišnjih (2020. godina je bila izuzetno rodna). To potvrđuju i rezultati ogleda koje je realizovao Institut za kukuruz „Zemun Polje“ u uslovima proizvodnje gdje je primjenjeno navodnjavanje:
- demonstracioni ogled u Kladarima (opština Srbac) kod proizvođača Đure Cvijića: ZP 457 ….. 11.038 kg/ha, ZP 555 ….. 10.901 kg/ha, ZP 5601 …. 12.357 kg/ha;
- demonstracioni ogled u Romanovcima (opština Gradiška) kod preduzeća „Vita Land“ Nova Topola ili na lokacijama koje su imale povoljan raspored padavina i zemljište dobrih mehaničko-fizičkih karakteristika, kao na primjer Velino Selo (opština Bijeljina – proizvođač Ilija Lazić): ZP 457 ….. 8.373 kg/ha, ZP 555 …. 7.681 kg/ha , ZP 6263 ….. 8.933 kg/ha.
Kada su u pitanju preporuke za naredne godine, u sušnoj godini se preporučuje ranija sjetva, kao i primjena svih neophodnih agrotehničkih mjera – posebno mjera njege usjeva. Poseban aspekt u proizvodnji kukuruza u sušnim godinama pripada izboru gajenih hibrida. Naša preporuka je da se kombinuje veći broj hibrida koji pripadaju različitim vegetacijskim grupama zrenja zbog vremenske nepodudarnosti razvoja najosjetljivijih fenoloških faza (metličanje, svilanje i oplodnja). Po pravilu ranostasniji hibridi sa manje štetnih efekata prođu najosjetljivije fenološke faze razvoja.
U borbi protiv negativnog uticaja suše na biljnu proizvodnju najefikasnija mjera je navodnjavanje, ali je ova mjera ograničenog obima jer traži realne pretpostavke za njenu primjenu (dostupnost vode i opreme).
Na parcelama na kojima su primjenjene sve agrotehničke mjere suša nije ostavila značajnije posljedice
Farmofit
