dr Lazar Makivić: Tov pilića postaje sve češći izbor velikog broja domaćinstava u BiH

U toku je jesenji tov pilića u domaćinstvima širom Bosne i Hercegovine. O tome kakva nas proizvodna sezona očekuje, koji su osnovni faktori uspješnosti tova brojlera, na šta proizvođači trebaju obratiti pažnu, te najvažnije – “Zašto Farmofit?” – odgovara naš dr Lazar Makivić, rukovodilac nutricionizma u FSH Farmofit.

Farmofit: Sezona jesenjeg tova pilića je u punom jeku. Da li je i po čemu ova sezona drugačija od prethodnih?
dr Makivić: Za aktuelnu sezonu tova pilića sa sigurnošću možemo reći kako je jedna od najboljih u dužem vremenskom periodu, prvenstveno iz razloga što je evidentna ogromna potražnja domaćinstava za pilićima. Nekoliko je razloga za to. Prije svega, kretanja na tržištu pilećeg mesa idu u pravcu poskupljenja. Paralelno imamo već ustaljen strah stanovništva od prehrambene sigurnosti, koji je uzrokovan negativnim poljedicama Covid pandemije i iskustvima iz prvog prošlogodišnjeg lockdown-a. Primjetan je trend rasta naturalne, odnosno proizvodnje za vlastite potrebe kod velikog broja domaćinstava i to je svakako pozitivna promjena koju treba podržati.

Farmofit – Izbor najvećeg broja proizvođača pilećeg mesa u BiH

Farmofit: U praksi imamo organizovani farmski tov i tov pilića u manjim domaćinstvima. Po čemu se razlikuju?
dr Makivić: Farmski tov, koji je veoma često organizovan po sistemu kooperacije sa velikim sistemima proizvodnje i prerade pilećeg mesa je jedan od najorganizovanijih i u metodološkom smislu najpreciznijih oblika animalne proizvodnje u BiH. Tov pilića na velikim farmama organizuje se u prosjeku u šest turnusa godišnje, koji traju tačno određen broj dana, pri čemu su sve aktivnosti na farmi, na prvom mjestu ishrana, organizovane sa velikom dozom preciznosti. Praktično, ne postoje nepoznanice. Sve se radi prema veoma dobro uhodanoj i u praksi dokazanoj metodologiji.
Sa druge strane, tov pilića u uslovima domaćinstva najčešće se organizuje u dva proizvodna turnusa, pri čemu je jedan na početku godine, a drugi krajem ljeta – početkom jeseni. Dodatno, ovaj oblik tova traje vremenski duže i sami proizvođači se ne pridržavaju svih preporuka za tov, kako je to slučaj u uslovima intenzivne proizvodnje. Pilići se tove u najvećem dijelu za potrebe vlastitog domaćinstva, manji dio za prodaju. Prvi proljetni ciklus započinje krajem februara i traje do početka maja, odnosno završava se prije pojave visokih ljetnjih temperatura. Drugi – jesenji ciklus u praksi započinje u drugoj polovini avgusta, nakon završetka perioda velikih vrućina, te nakon završetka dobrog dijela poljoprivrednih radova. Praktično, cilj je da se sa tovom završi do početka berbe kukuruza. Ova dinamika svoje korijene i opravdanja ima i u prijašnjoj organizaciji proizvođača da pred sezonu velikih poljoprivrednih radova ima raspoloživo meso za ishranu domaćinstva i radnika.

Široka Farmofit paleta stočne hrane za sve vrste i kategorije domaćih životinja

Farmofit: Kada je u pitanju tov pilića u uslovima domaćinstva, koje su najvažnije preporuke za uspješan tov? Na šta proizvođači treba da obrate posebnu pažnju?
dr Makivić: Na prvom mjestu, svi proizvođači posebnu pažnju treba da obrate na uslove smještaja pilića. S obzirom na ovogodišnje visoke temperature, to je svakako prvi faktor od značaja na koji treba obratiti pažnju, odnosno, pilići tokom useljenja i tova ne smiju biti izloženi visokim temperaturama. Nadalje, smještaj mora biti adekvatan, higijenski ispravan i prilagođen uslovima gajenja pilića, čista pitka voda mora biti stalno dostupna, kao i osvjetljenost samog smještajnog prostora. U praksi, na objekat površine od nekoliko kvadrata dovoljna je jedna sijalica jačine 60 W. Takođe, potrebno je voditi računa o gustini naseljenosti pilića, odnosno da po jednom kvadratnom metru ne bude više od 16 jedinki.
Jednako bitan uslov za uspješnu proizvodnju je kvalitetna stočna hrana i njena pravilna i pravovremena upotreba. Kao što smo već pomenuli, tov brojlera je jedan od najintenzivinijih oblika animalne proizvodnje, kod kojeg je nauka u segmentu ishrane životinja postigla visok stepen razvijenosti. U skladu s tim, ishrana pilića je veoma precizno postavljena. Za tri faze tova postoje tri vrste hrane – starter, grover i finišer. Farmofit linija koncentrovanih smješa za ishranu brojlera kreirana je na osnovu višegodišnjeg iskustva i primjenjene nauke, uz upotrebu sirovina vrhunskog kvaliteta i dodataka koji naše smješe čine apsolutno dominantnim na tržištu. Dodatno, starter i grover smješa sadrže kokcidiostatik, sa kojim se uspješno prevazilazi rizik od najvažnijeg parazitskog oboljenja pilića. Važno je naglasiti kako finišer smješa, te dopunska smješa SUPER PT ne sadrži pomenuti lijek, pri čemu se u posljednjoj fazi tova pilići uspješno „prečišćavaju“ od rezidua kokcidiostatika.

Farmofit: Koje su najčešće greške u tovu pilića u uslovima domaćinstva?
dr Makivić: Veoma česta greška malih proizvođača pilećeg mesa je ta što u poslednjoj fazi tova ne koriste finišer smješu ili dopunsku smješu, već ovu fazu baziraju na ishrani sa mljevenim kukuruzom. Ukoliko se pilići u finalnoj fazi tova „puste“ izvan smještaja, gubici u prirastu su još i veći. Naime, u poslednjoj fazi tova brojleri su u tzv. fiziološkom maksimumu, odnosno imaju najveći prirast. Da bi se isti i ostvario protrebno je jedinkama obezbijediti hranu vrhunskog kvaliteta. Dokazano je da u poslednjih pet dana tova pilići dobijaju na masi 70-80 g dnevno, odnosno oko 400 g ukupno za pet dana. Nadalje, proizvođači koji u posljednjim danima tova koriste dopunske smješe – supere najčešće prave grešku kod odnosa smješe i kukuruza, gdje je taj odnos narušen u korist kukuruza. Optimalan odnos bi trebao biti 2,5 kg kukuruza : 1 kg dopunske smješe.

Farmofit: Kompanija Rapić je višegodišnji partner i dobavljač stočne hrane za velike sisteme organizovanog tova pilića. Na koji način funkcioniše ta saradnja?
dr Makivić: Sa ponosom mogu istaći kako je Farmofit stočna hrana prisutna na najvećem broju farmi organizovanog tova brojlera u BiH. Pomenuta kooperacija organizovana je od strane kompanija kao što su Madi, Perutnina i drugi. Kada znamo da se u BiH svake godine utovi oko 50-55 miliona brojlera, ponosni smo na činjenicu da je najveći dio njih odgojen upravo na Farmofit smješama. U tom pogledu, kompanija Rapić je neprikosnoveni lider na tržištu stočne hrane za uzgoj pilića u BiH.

dr Makivić – Stalno praćenje naučnih dostignuća uz prisustvo u proizvodnji, ključni su za očuvanje liderske pozicije Farmofita

Farmofit: Za kraj ovog razgovora, da li nam možete reći zašto bi proizvođači trebali povjerenje dati baš Farmofit stočnoj hrani?
dr Makivić: Sve linije stočne hrane koje se proizvode u Fabrici stočne hrane Farmofit rezultat su primjenjene nauke, stalnog osluškivanja potreba tržišta, sirovina vrhunskog kvaliteta, te savremenog sistema samokontrole u našoj proizvodnji. Dodatno, kontinuitet u kvalitetu, veoma povoljni uslovi saradnje sa farmerima i ono najbitnije – povjerenje sa našim kupcima, koje smo gradili godinama, dovoljni su razlozi da već danas priliku date Farmofit smješama.