Dragoslav Radanović sa sinovima Mišom i Duškom.
U prijedorskom selu Krivaja pronalazimo našeg dugogodišnjeg saradnika Dragoslava Radanovića, koji se sa porodicom bavi poljoprivrednom proizvodnjom, kako kaže – od davnina. Dragoslava zatičemo u izgradnji budućeg namjenskog objekta za smještaj mehanizacije, koji je, kao i svi ostali objekti na imanju, precizno osmišljen i uredno uklopljen u ambijent prave domaćinske kuće.
„Intenzivnu proizvodnju i prodaju mlijeka započeli smo 2003. godine. Prije toga, otac je planirao da se bavi tovom bikova, međutim, supruga i ja smo odlučili da krenemo sa mliječnim govedarstvom“, započinje priču Dragoslav.
Na farmi „Radanović“ se trenutno nalazi 12 krava, četiri junice te nekoliko teladi. Dragoslav sa porodicom obrađuje oko 30 hektara zemlje te raspolaže zaokruženim mašinskim prstenom po sistemu „od pluga, preko sušare, pa do mješaone stočne hrane“. U nastavku razgovora od našeg domaćina saznajemo kako je porodica Radanović oduvijek pametno investirala u poljoprivredu. Cilj im nije bio, kako kaže Dragoslav, da ulažu samo u proizvodna grla, već i u mehanizaciju, objekte, ali i u zemlju na kojoj se proizvodi hrana za stoku.
„Ulaganje u stočni fond mora da prati ulaganje u mehanizaciju i zemlju, što bi se reklo ‘u paketu’. Dosta ljudi na terenu se susreće sa problemom da imaju velike farme, međutim, nemaju dovoljno zemlje ili zaokružen mašinski prsten i tu nastaju poteškoće“, ističe Dragoslav.
Zbog ovakog pristupa poslu farma „Radanović“ trenutno ne raspolaže velikim brojem grla, međutim, u organizacionom pogledu, te po pitanju ekonomičnosti i produktivnosti proizvodnje, daleko su ispred brojnih farmi na širem području banjalučke regije. U vrijeme kada je evidentan nedostatak raspoložive radne snage u poljoprivredi, dostupnost namjenske mehanizacije može imati presudan uticaj na uspješnost proizvodnje na farmi.
„Znate, mnogi ljudi su u proizvodnju mlijeka, ali i druge oblasti poljoprivrede, ušli sasvim slučajno. Nisu bili svjesni šta sve treba da se obezbijedi da bi farma funkcionisala. Pored toga, mnogi od njih su farmu doživljavali kao trgovinu – uneseš robu, izneseš mlijeko i Bog te veselio!“, kroz iskren osmijeh nastavlja Dragoslav i dodaje: „Istovremeno, takav smo mentalitet da ne damo da nas neko usmjerava…“
A upravo je stalni dodir sa drugim ljudima, uz dijeljenje iskustava, saradnju i povjerenje, prema mišljenju ovog domaćina, ključni momenat za uspješnost u svakoj proizvodnji. Bilo da se radi o susretima sa drugim proizvođačima ili savjetodavcima iz raznih oblasti, Dragoslav je uvijek veoma rado koristio svaku priliku da porazgovara sa ljudima i da, kako kaže, čuje „koju pametnu“.
„Od pametnih ljudi sam preuzeo nekoliko stvari kojima se vodim u proizvodnji. Prije svega, naučio sam da koliko-toliko vodim evidenciju aktivnosti na farmi. Pisani trag u proizvodnji je veoma bitan. Nadalje, ljudi su me naučili da se novac koji se vrti ne dira, već da se na njega samo dodaje. Na kraju, struka se mora poštovati, uz maksimalnu odgovornost nas proizvođača da izvršimo nalog savjetodavca i da uvijek budemo spremni priznati svoje greške“, sigurno će Dragoslav.
Da je kvalitetna stočna hrana takođe jedan od najbitnijih elemenata svake uspješne stočarske proizvodnje, potvrđuje i primjer farme „Radanović“, koja sa Fabrikom stočne hrane „Farmofit“ uspješno sarađuje duže od sedam godina. Kako nam na kraju razgovora i obilaska farme tvrdi Dragoslav, tokom primjene „Farmofit“ stočne hrane u ishrani krava, njihova mliječnost je kontinuirano porasla čak i do 30%. Pri tome, višegodišnji veoma korektni odnosi porodice Radanović sa „Farmofit“ timom, pošteni uslovi saradnje, uz visok kvalitet hrane i izuzetne proizvodne rezultate, garancija su nastavka saradnje i u budućnosti. Naše zadovoljstvo je još i veće kada znamo da Dragoslav ima svoje nasljednike na farmi, sinove Duška i Mišu.
Na kraju, puni utisaka napuštamo farmu „Radanović“ i putem postajemo svjesni značaja svih korisnih savjeta koje smo dobili za samo sat vremena razgovora sa pravim domaćinom. Bilo da je u pitanju ravnomjerno investiranje u sve segmente proizvodnje, otvorenost prema savjetima i iskustvima drugih ljudi ili, pak, revnosan pristup prema vođenju evidencije na farmi i ekonomici proizvodnje, jedno je sigurno – Radanovići su jasan pokazatelj da dolazi vrijeme pravih profesionalnih farmera, sa kojima se na tom zajedničkom putu razvija i „Farmofit“. Jer, kako nam reče Dragoslav, treba se družiti i sarađivati sa ljudima, uz međusobno poštovanje i povjerenje. U tome leži ključ uspješnosti poslovanja.
