Iako BiH ima veliki potencijal za uzgoj soje, ova biljka se uzgaja samo na oko 5.000 hektara, što je značajno manje u odnosu na zemlje regiona, koje imaju prilično razvijene proizvodne linije.
Imajući u vidu upravo budućnost koju nosi sa sobom ova mahunarka, fabrika stočne hrane “Farmofit” u okviru preduzeća “Rapić” iz Gradiške, između ostalog, u svojim pogonima prerađuje soju sa domaćih poljoprivrednih površina, te dalje proizvodi punomasni sojin ekstrudat u sopstvenim proizvodnim pogonima.
Pored toga, fabrika “Farmofit” je omogućila prijem genetski nemodifikovanog sojinog zrna, i to onog koji je uzgojen na području BiH, a ovo takođe podrazumijeva da ova fabrika poznata po kvalitetu vrši siguran otkup uroda ovakve soje, po transparentnim uslovima otkupa i konkurentnim otkupnim cijenama. Ovdje je i poseban akcenat na podršci omasovljenju proizvodnje soje u BiH, i to sa ciljem da se eliminiše ili bar smanji uvoz ove cijenjene kulture.
Radi se o veoma značajnom faktoru u poslovanju “Farmofita”, jer se potencira na domaćoj proizvodnji, u ovom slučaju soje, koje još uvijek nema dovoljno na našim prostorima. Ipak, “Farmofit” koristi sve raspoložive količine, koje potom obrađuje. Na ovaj način nastaje kvalitetan poluproizvod, koji se dalje ugrađuje u vrhunsku stočnu hranu, a koju “Farmofit” distribuira širom države.
Važno je naglasiti da kao sirovinu za svoje proizvode “Farmofit” koristi isključivo najkvalitetniji domaći urod soje, koji podliježe strogoj kontroli nadležnih institucija, ali i laboratoriji u sklopu fabrike. Takva kontrolisana sirovina se dalje termički obrađuje, odnosno ekstrudira i koristi u stočnoj hrani “Farmofit”, u gotovo svim vrstama stočne hrane. Kao punomasni sojin ekstrudat, domaća soja se putem “Farmofita” dostavlja na domaće farme širom čitave BiH.
Po riječima stručnjaka, proizvodnja soje bez genetskih modifikacija predstavlja veliki potencijal BiH koji bi, ako se pravilno iskoristi, mogao odgovoriti potrebama tržišta za hranom visokog kvaliteta.
