Dr Dragiša Lopandić
Sjetva kukuruza je u punom jeku. Usljed aktuelne situacije uzrokovane pandemijom COVID-19 virusa, realno je očekivati povećanje ukupnih sjetvenih površina tokom proljećne sezone. O toj, ali i drugim stručnim temama razgovarali smo sa dr Dragišom Lopandićem, predstavnikom Instituta za kukuruz „Zemun polje“ za Bosnu i Hercegovinu.
Farmofit: Kakve su prve procjene u vezi sa intenzitetom sjetve kukuruza tokom ove sezone?
Lopandić: Prema evidenciji Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, procjena je da bi ove sezone kukuruzom u Republici Srpskoj trebalo biti zasijano oko 125.000 ha površine. To bi bilo blago povećanje u odnosu na prethodnu godinu. Međutim, još uvijek nemamo potpune podatke o intenzitetu sjetve na manjim gazdinstvima. Pretpostavka je da će veliki broj malih proizvođača angažovati zapuštena ili zemljišta na kojima nije planirana skorija sjetva, što je svakako za pohvalu, i mi ih ohrabrujemo na takav potez. Na kraju, i pored toga što se očekuje povećanje zasijanih površina pod sojom, te uz podatak da su ukupne površine pod uljanom repicom jesenas povećane, može se zaključiti da je kukuruz i dalje, ubjedljivo, ratarska kultura broj 1 na našim oranicama.
Farmofit: Posmatrano sa agroekološkog aspekta, na šta proizvođači u BiH, prilikom sjetve kukuruza, treba da obrate pažnju?
Lopandić: Kod proizvođača je uvijek prisutna dilema kada krenuti sa sjetvom, da li će zakasniti. U kontekstu opštih klimatskih promjena, porasta prosječnih temperatura, deficita padavina u vegetacionom periodu, ovo pitanje se još više aktuelizuje. Sa stručnog aspekta, vrijeme sjetve kukuruza je determinisano nivoom temperature sjetvenog sloja zemljišta. To znači da temeratura zemljišta na dubini 6-8 cm treba nekoliko dana da bude ustaljena na nivou od 10 stepeni Celzijusovih. Kukuruz je toploljubiva kultura i traži, za početne faze razvoja, više temperature zemljišta nego neke druge jare kulture (npr. djeteline, šećerna repa, grašak, grahorica i sl.). Drugo, takođe važno pitanje kad je riječ o vremenu sjetve, jeste stanje vlažnosti zemljišta. Sama predsjetvena priprema zemljiša, pa i sjetva, podrazumjeva stanje vlažnosti zemljišta koje neće dovesti do sabijanja i kvarenja njegove strukture, ali i očuvanja nivoa vlažnosti, prvenstveno sjetvenog sloja. To znači da tehnološke operacije u predsjetvenoj pripremi (drljanje, freziranje i sl.) treba obaviti u kontinuitetu sa brzim zatvaranjem sjetvenog sloja, čime se sprečava brzo isušivanje površinskog sjetvenog sloja.
Kompanija Rapić je uvijek zainteresovana za sve tržišne viškove kukuruza
Farmofit: Koje su najčešće greške koje proizvođači čine tokom sjetve kukuruza?
Lopandić: Iz moje dugogodišnje agronomske prakse, najčešće greške u samoj sjetvi kukuruza su:
- neadekvatno vrijeme sjetve (suviše rana ili neopravdano zakašnjela sjetva),
- tehnički nepripremljena sijačica,
- velika brzina kretanja agregata traktor-sijačica,
- neprilagođen program sjetve u odnosu na odabrani hibrid (rjeđi sklop ili pregust usjev),
- nepravilna dubina sjetve: pravilo je da na zemljištima lakšeg mehaničkog sastava dubina sjetve treba da bude 6-8 cm, a na zemljištima težeg mehaničkog sastava oko 5 cm, te
- loš raspored sjemena u redu, što ukazuje na tehničke nedostatke sjetvenog aparata sijačice.
Preporuka je da se proizvođači, onda kada imaju nedoumice u vezi sa sprovođenjem određenih agrotehničkih mjera, konsultuju sa stručnim licima. Kompanija „Rapić“ i Institut za kukuruz „Zemun polje“ su uvijek dostupni svim ratarima u BiH za besplatno savjetovanje.
Očekuje se pojačana sjetva kukuruza i na malim gazdinstvima.
Farmofit: Svjesni smo da je najveća nauka u biljnoj proizvodnji ishrana, odnosno đubrenje. Na koji način je potrebno izvršiti startno đubrenje i kasniju prihranu kukuruza?
Lopandić: Startno đubrenje se primjenjuje prilikom same sjetve, unošenjem NPK hraniva putem depozitora na sijačici. Za ovakav tip đubrenja preporuka je da se koriste isključivo formulacije NPK đubriva, a ne UREA, zbog mogućnosti da izazove oštećenje klice usjeva. Ulagači depozitora đubriva treba da mineralno đubrivo ulažu oko 5 cm u red pored zone sjemena, čime se ostvaruje njegovo bezbjedno klijanje. Količina ovako primjenjenog đubriva zavisi od predusjeva, plodnosti zemljiša, količine unijetog đubriva u osnovnom đubrenju i slično, ali okvirna norma bi bila do 300 kg/ha.
Kod prihrane se koriste azotna đubriva, prvenstveno KAN ili AN. Prihrana se može obaviti u dva navrata: prva, u fazi porasta usjeva 3-5 listova, i druga, u fazi 7-9 listova. Kukuruz je biljka koja traži veću količinu hraniva: 120-180 kg/ha azota, 80-120 kg/ha fosfora i 60-100 kg/ha kalijuma (odnosi se za srednje plodna zemljišta). Količina primjenjenih đubriva u prihrani treba da, uz ranije unijeto đubrivo (zaoravanjem, predsjetveno ili startno), obezbijedi biljkama dobru snabdjevenost hranivima kako bi mogle da formiraju dobar rod. Okvirna norma za unošenje ovih đubriva je 200-250 kg/ha.
Jedna od pozitivnih praksi, koja se sve više primjenjuje u proizvodnji žitarica, je i primjena biostimulatora. Prilikom sjetve kukuruza, sjeme se može istretirati nekim mikrobiološkim preparatom koji ima stimulativni efekat na klijanje, razvoj korjena i brzinu početnog porasta. Ovaj postupak posebno ima značaj kada imamo nepovoljne uslove za klijanje sjemena (hladnoća, veći nivo vlažnosti zemljišta, pojava pokorice i sl.). Takođe, ako su iznikle biljke pretrpjele stres izazvan uslovima spoljne sredine (mraz, kišni periodi, herbicidni šok…) tretman takvog usjeva nekim od biostimulativnih sredstava registrovanih za ovu namjenu može pomoći brzom oporavku iscrpljenih biljaka.
Stručni savjetnici kompanije Rapić su uvijek dostupni za saradnju
Farmofit: Pored đubrenja, i hemijska zaštita usjeva je među najvažnijim momentima u proizvodnji kukuruza. Koje su važne preporuke pri pomenutoj agrotehničkoj mjeri?
Lopandić: Zaštita usjeva od korova podrazumijeva poznavanje sastava dominantne korovske zajednice na parceli. Osnova strategije zaštite kukuruza od korova podrazumijeva da se eliminiše štetan uticaj korova na gajene biljke tokom cijele vegetacione sezone, a naročito dok je usjev manji. Primjena herbicida u fazi poslije sjetve, a prije nicanja usjeva je najčešće prisutna u našoj proizvodnoj praksi. Ona podrazumijeva da se primjena ovih herbicida (tzv. zemljišni herbicidi) obavi poslije sjetve kukuruza ili eventualno do 1-2 lista usjeva. Efikasnost ovih herbicida zahtjeva dobru pripremljenost zemljišta (mrvičastu strukturu) i minimalnu količinu padavina u roku od 7-10 dana po primjeni (minimalno 10 litara padavina po metru kvadratnom). Zlatno pravilo kod primjene svih sredstava za zaštitu bilja jeste pridržavanje preporučene doze (količine sredstva po jedinici površine).
Farmofit: Svjesni smo štetnih efekata suše u ratarskoj proizvodnji. Kako se izboriti sa ovom pojavom, koja sve češće ugrožava ekonomičnu proizvodnju kukuruza?
Lopandić: Suša je klimatski fenomen koji sve češće prati biljnu proizvodnju. Kukuruz je posebno osjetljiv na nedostatak vode i visoke dnevne temperature vazduha u periodu oplodnje, odnosno faze metličanja i svilanja. Tad ima najveće potrebe za vodom, a u uslovima suše najdirektnija pomoć jeste navodnjavanje (gdje postoje pretpostavke za ovu mjeru). Negativni efekti očekivane suše se mogu umanjiti nekim agrotehničkim mjerama: ranijom sjetvom, obezbjeđivanjem čistog usjeva (bez korova), kulitivisanjem usjeva i slično. Jedna od mjera umanjenja negativnih efekata suše jeste izbor hibrida koji su na nju tolerantniji. Od ZP hibrida sa ovim izraženim svojstvom preporučujemo ZP 341, ZP 366 i ZP 434.
ZP Hibridi – Rezultat primjenjene nauke i višegodišnjeg iskustva
Farmofit: Koji ZP hibridi su favoriti za pojedine grupe zrenja i namjenu kukuruza?
Lopandić: Institut za kukuruz „Zemun Polje“ je za tržište Bosne i Hercegovine, zajedno sa ovlaštenim zastupnikom i jedinim uvoznikom ZP sjemena za tu zemlju, kompanijom „Rapić“ iz Gradiške, odabrao paletu svojih vodećih, visokorodnih, provjerenih ZP hibrida kukuruza i sorti soje. Iz ovogodišnje ponude izdvojio bih sljedeće favorite naše selekcijske kuće:
- za proizvodnju zrna: ZP 366 , ZP 388 iz grupe zrenja FAO 300, te ZP 427 i ZP 4007 iz grupe FAO 400 (srednje rani),
- od hibrida nešto duže vegetacije (FAO 500): ZP 555, ZP 560 – provjereno rodni i stabilni hibridi,
- od hibrida grupe FAO 600 (tzv. hibridi pune vegetacije): ZP 606, ZP 666 i ZP 600.
Pored navedenih, Institut našim farmerima-stočarima nudi i odlične ZP hibride namijenjene za proizvodnju silaže vrhunskog hranidbenog sastava: ZP 684, ZP 735 i najnoviji ZP silažni hibrid ZP 873.
Farmofit
