Već nekoliko godina za redom, iste smo „zaključivali“ sa člankom u kojem bismo napravili osvrt na najvažnija iskustva, izazove i naučene lekcije za dvanaest mjeseci intenzivnog rada u agrarnom sektoru, a po sistemu „Godina iza nas“. Pri tome, analizu smo pravili iz ugla top menadžmenta kompanije „Rapić“. Ove godine odlučili smo se za malo drugačiji pristup. Želja nam je da pokušamo napraviti svojevrstan pogled u budućnost i to iz perspektive članova našeg tima, koji su najdirektnije uključeni u organizaciju i implementaciju kompanijskih aktivnosti. Kako u fabrici stočne hrane „Farmofit“, tako i na terenu. Kakva su predviđanja naših kolega iz domena proizvodnje, prodaje, logistike, nauke i tehnologije, pročitajte u nastavku.

Nakon dvije proizvodne godine u kojima smo imali istorijske suše u ljetnjem periodu, jako je teško i nezahvalno reći, pa čak i pretpostaviti šta nas to čeka u sezoni 2023. Ono što znamo je da će sjemena kukuruza na tržištu biti nešto manje, jer je i proizvodnja sjemenskog kukuruza bila izložena negativnim efektima sušnih perioda, jednako kao i proizvodnja merkantilnog kukuruza. Iako ta smanjenja neće biti značajna, preporuka je da se proizvođači na vrijeme obezbijede potrebnim količinama sjemenske robe. Situacija sa mineralnim đubrivima se postepeno stabilizuje, pri čemu očekujemo da se taj trend nastavi i u ovoj godini. Istovremeno, znamo kako su se jesenas posijale rekordne količine ozimih žitarica, na prvom mjestu pšenice. Ova pojava se može objasniti sa manjim rizikom koje pomenute kulture imaju u odnosu na sušu, jer se njihova žetva organizuje početkom ljeta, dok se najvažnije faze razvoja biljaka dešavaju u mjesecima sa pogodnim vremenskim uslovima. Takođe, važno je pomenuti i značajnu podršku resornog Ministarstva, a po ostvarenoj sjetvenoj površini žita. Na kraju, iako očegledna, najvažnija lekcija u sušnim godinama je ona koja se odnosi na organizaciju navodnjavanja. Jedan dio naših kooperanata, koji su imali mogućnost navodnjavanja kukuruza i soje, ostvarili su veoma dobre prinose u prošloj godini. Obzirom na sistemske mjere podrške koje ratarski sektor ima na raspolaganju, mišljenja sam da je ovo pitanje od krucijalnog značaja u budućnosti…

Branko Popović, stručni savjetnik za ratarstvo u „Rapić“ d.o.o.

Popović: Na vrijeme obezbijediti potrebne količine sjemenskog kukuruza

Iako nije popularno u dobrom dijelu agrarnog sektora, moje mišljenje je da nam predstoji jedna veoma dobra godina, kako u animalnoj, tako i u drugim granama poljoprivredne proizvodnje. Utemeljenje za ovakav stav treba tražiti u trenutno velikoj potražnji hrane, poznatog i provjerenog kvaliteta sa jedne strane, te velikim poskupljenjima iste, uz već prisutni trend inflacije. U takvoj situaciji, sve više ljudi se okreće proizvodnji hrane u vlastitim kapacitetima, kako za zadovoljavanje naturalnih potreba, tako i za plasman na tržište. Pri tome, najveći obim proizvodnje očekuje se u segmentu tova pilića, ali i na polju mliječnog i tovnog govedarstva. Ohrabrujuće su informacije koje svakodnevno dobijamo od naših partnera sa terena, koji svjedoče kako je realizacija proizvedenih količina mesa, mlijeka, jaja, ali i povrtnih i ratarskih kultura na tržištu gotovo trenutna, uz zadovoljavajuće cijene. Ukoliko ovaj trend budu pratili i sistemski podsticaji za unapređenje intenzitivnosti i tržišnosti poljoprivredne proizvodnje, smatram da nas očekuje jedna odlična sezona, kojoj se iskreno radujem.

Admin Arnautović, komercijalni savjetnik za regiju Tuzlanski kanton u FSH „Farmofit“.

Arnautović: Ljudi se sve više okreću poljoprivredi

Kada je u pitanju sektor logistike, ova godina će biti godina izazova. Kako u pogledu prijema žita, tako i u proizvodnji i isporuci stočne hrane. Obzirom na već sada poznate količine zasijane pšenice, te planove naših kooperanata i drugih proizvođača koji svoj kukuruz i soju skladište u prijemnim kapacitetima kompanije „Rapić“, neophodna je veoma ozbiljna priprema, uz dodatna unapređenja kapaciteta i procesa. U skladu sa navedenim, aktuelnu sezonu dočekujemo spremni. Uradili smo nadogradnju određenih prijemnih kapaciteta, kao i softverskih komponenti. Ukoliko posmatramo proizvodnju i isporuku stočne hrane na teren, ne očekujemo značajnije oscilacije. Pri tome, u prethodnim godinama ostvareni su rekordni rezultati u proizvodnji i isporuci stočne hrane, što će svakako biti izazov za održati, ali i „prebaciti“. Obzirom na našu dugogodišnju saradnju sa velikim kupcima, kao što su „Madi“ iz Tešnja, „Perutnina Ptuj“ iz Srpca i „Bingo“ iz Tuzle, te očekivani rast komercijalnog udjela prodaje na tržištu, željeni ciljevi su dosta realni za ostvarenje. Na kraju, važno je napomenuti kako ćemo ove godine investirati u podmlađivanje i proširenje voznog parka, kao i u dodatno osposobljavanje osoblja u distribuciji, što će zasigurno doprinijeti još tačnijoj, urednijoj i dostavi Farmofit stočne hrane bez zastoja. Sa rastom obima proizvodnje i distribucije, neophodan je i razvoj logističkih procesa i procedura u kompaniji kao što je naša. Ono što je najbitnije – ne strahujemo. Ozbiljne količine su u pitanju i sve mora biti „pod konac“.

Vedran Bilić, Referent logistike u FSH „Farmofit“

Bilić: Ovogodišnju sezonu prijema žita, kukuruza i soje dočekujemo spremni

Iako izuzetno teška, 2022. godina donijela nam je i jedno ogromno iskustvo. Naime, početkom prošle godine u proizvodnju smo ušli djelomično nespremni za ono što nas čeka, a to su poremećaji na globalnim tržištima sirovina, elektronike, rezervnih dijelova za mašine i opremu i slično. Obzirom da smo sa dosta uspjeha prevazišli pomenute prepreke, mišljenja sam da smo na dobrom putu, koji nas vodi prema još značajnijoj održivosti poslovanja. Tome u prilog idu nedavno završene, ali i aktuelne investicije, koje zahvaljujući svom invativnom pristupu obezbijeđuju još brži i pouzdaniji rad kompletne opreme u fabrici. Svakako nećemo stati na tome. Iako od 2023. godine očekujemo da bude bar jednako izazovna kao prethodna, ono što mogu sa zadovoljstvom zaključiti je da na početku ove godine znamo šta tražimo, gdje se „okrećemo“ i najvažnije – prema kojim tržištima.

Bojana Kudra, Tehnolog u proizvodnom pogonu, FSH „Farmofit“

Kudra: Zahvaljujući kapitalnim investicijama, obezbijedili smo još brži i pouzdaniji rad kompletne opreme u fabrici

Najznačajniji trend koji je trenutno prisutan u ruralnim područjima Republike Srpske i Bosne i Hercegovine je onaj koji se odnosi na smjenu generacija. Kako u domaćinstvima, tako i na farmama. Do skora, prilikom obilaska i savjetovanja proizvođača, na svakoj drugoj fami bih bio dočekan uz riječi – „Ja kada sam to radio ti se nisi ni rodio!“, danas je to značajno drugačije. I dok su oni prvi, najčešće osnivači farmi veoma teško usvajali nova znanja i tehnologije iz oblasti savremene animalne proizvodnje, oni koji su došli poslije njih i preuzeli proizvodnju, istu posmatraju potpuno drugačije, sa visokom dozom tržišnih i inovativnih elemenata. Smatram kako je ova pojava, odnosno stasavanje mladih farmera i njihovo preuzimanje farmi trend koji će obilježiti 2023., kao i godine koje slijede. Ujedno, mišljenja sam kako je to jedini i najbolji način za revitalizaciju domaćeg agrarnog sektora. Naime, iako često viđene kao nedovoljno zrele i sposobne, mlade generacije farmera veoma lako pronalaze, apsolviraju i primjenjuju korisne informacije iz domena savremene poljoprivredne proizvodnje. Rezultat posmatranog trenda ogleda se u tome da imamo rast proizvodnje i kvaliteta po proizvodnoj jedinici, iako u ukupnom obimu bilježimo smanjenje broja farmera. U takvoj situaciji, zasigurni je riječ o rastu intenzitivnosti i tržišnosti proizvodnje. Uz dodatnu podršku partnerskih kompanija, kao što je „Farmofit“ takav pristup zasigurno vodi prema uspjehu.

dr Lazar Makivić, Rukovodilac nutricionizma u FSH „Farmofit“

Makivić: Mladi farmeri – budućnost domaćeg agrara

Umjesto zaključka

Pred nama je jedan od najneizvjesnijih perioda u novijoj agrarnoj istoriji Bosne i Hercegovine. Iako smo prije nekoliko godina imali Covid krizu, koja je uzrokovala brojne poremećaje u posmatranom sektoru i privredi uopšte, izazovi koji su pred nama imaju potpuno drugačiju pozadinu, a samim tim i efekte na organizaciju domaće poljoprivredne proizvodnje. Iza nas su dvije godine sa nezapamćenim sušama, cijene osnovnih inputa dosegle su istorijske maksimume, dok je raspoloživost kvalifikovane radne snage „usko grlo“ cjelokupnog privrednog sistema, koje nije zaobišlo ni agrarni sektor. Posmatrano iz aspekta nekoga ko nema veze sa poljoprovrednom – idealno je vrijeme za odustajanje. Međutim, relevantni podaci sa terena govore drugačije. Pšenice je posijano više nego ikada, broj utovljenih pilića samo na Farmofit smješama davno je prevazišao cifru od 50 miliona jedinki, mljekari i svinjogojci iz sezone u sezonu sve značajnije napreduju u pogledu obezbjeđivanja podrške koju zaslužuju, dok je broj običnih ljudi koji se upušta u organizaciju poljoprivredne proizvodnje, a za potrebe vlastitih domaćinstava sve veći. Zaključak je – Nije vrijeme za gledanje u prošlost, ako je ikada i bilo. Srećno!

Podijeli